Balkan Music
Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.

Pravopis !

Go down

 Pravopis ! Empty Pravopis !

Post by Aldina Drexell Sun Jan 30, 2011 11:34 am

Svi mi želimo da govorimo pravilno, ali da bi to mogli, prvo moramo pravilno pisati.
Takođe,smatram da je vreme da smanjite upotrebu w,sx,sh,ch i da koristite latinična slova š,đ,č,ć,ž.
Molim sve članove da se pridržavaju ovih pravila i ako vam nešto nije jasno to možete napisati u nastavku teme.
A sad,neka od pravila.Uživajte!


Sastavljeno i rastavljeno pisanje reči


Sastavljeno se pišu:

a) složenice koje imaju samo jedan akcenat i u kojima se prvi deo ne menja, na primer: Beograd (Beograda, Beogradu), goloruk, parobrod, pismonoša, bezdušan, jugozapadni, prepoloviti, izvući;

b) nazivi stanovnika naselja iako se imena tih naselja sastoje od dve akcentovane reči i pišu se odvojeno; na primer: Novosađanin (prema Novi Sad), Belocrkvanka (prema Bela Crkva), Bjelopoljac (prema Bjelo Polje);

c) prisvojni pridevi izvedeni od naziva mesta ako se sastoje od dve akcentovane reči, npr. gornjomilanovački (prema Gornji Milanovac), južnoamerički (prema Južna Amerika), krivopalanački (prema Kriva Palanka);

č) rečca ne uz imenice i prideve s kojima srasta u složenice, na primer: – neznanje, nečovek, nezahvalnost, neznalica, nebriga, neprijatelj – nepoznat, neprirodan, nezreo, nepismen, nevelik, nevidljiv;

ć) složeni prilozi kao: malopre, pokadšto, gdekad, gdegde, najednom, napamet, otprilike, sneruke i predlozi: povrh, namesto, ukraj, uoči, podno;

d) rečca naj- u superlativu opisnih prideva, na primer: najlepši, najlakši, najbolji, najjači, najjednostavniji.

S crticom između prvog i drugog dela pišu se polusloženice, ako svaki od sastavnih delova čuva svoj akcenat i ako se prvi deo ne menja po padežima. Tako se pišu:

a) višečlani nazivi mesta, na primer: Herceg-Novi (iz Herceg-Novog, u Herceg-Novom), Ivanić-Grad;

b) dve imenice od kojih jedna određuje drugu, a zajedno označavaju jedan pojam, na primer: baš-čaršija, radio-amater, rak-rana, auto-put, general-major, general-potpukovnik;

Rastavljeno se pišu:

a) rečca ne u odričnim oblicima glagola, na primer: ne znam, ne veruju, ne dolazimo, ne pitaj, ne može; izuzetak su odrični glagoli neću, nemam, nemoj, nisam;

b) odrične zamenice niko, ništa, nikoji, ničiji, nikakav, kad se upotrebljavaju s predlogom, na primer: ni za koga, ni sa kim, ni u čijem, ni pred kakvim, ni za kojim;

c) rečca li uz glagole u upitnim rečenicama, npr. Hoćeš li doći? Veruješ li mi? Znaš li to? i u upitnim rečenicama sa da, na primer: Da li bi mi pomogla? Da li imaš novca?


Pravopisni znaci

Pravopisni znaci se upotrebljavaju uz pojedine reči za razliku od interpunkcije koja se upotrebljava u rečenici.


a) Tačka se kao pravopisni znak upotrebljava:

– iza skraćenica: npr., itd., sl., tj.;

– iza rednih brojeva kada se pišu arapskim brojkama: 15. mart 1991. godine.

Tačka se ne piše iza rednih brojeva napisanih arapskim brojkama kada se iza njih nađe drugi pravopisni znak (zarez, zagrada, crta ili koji drugi); npr.: O tome ćete naći informacije na 119, 120, 121 i 122. strani. Na nekim spratovima (2, 4. i 5) su pokvarene električne instalacije. Na 10-15. kilometru ćeš ugledati planinarski znak.

b) Dve tačke se kao pravopisni znak pišu:

– između brojeva ili slova kojima se iskazuje neki odnos i čitaju se “prema”.

Na primer:

Rezultat utakmice je 2:1 u korist “Crvene Zvezde”.


c) Nekoliko tačaka (najčešće tri) stavljaju se:

– umesto izostavljenog teksta i u isprekidanom tekstu; na primer:

Predlozi su: kod, pored, u, sa…

Kad se voz zaustavio, on se pojavi… i reče: “Divno je vratiti se kući”.

d) Crta se kao pravopisni znak upotrebljava:

– između brojeva umesto predloga do, npr.:

Kupi 10 – 15 kilograma krompira.

Ivo Andrić (1892 – 1975) je dobio Nobelovu nagradu za književnost.

Ako se ispred prvog broja nalazi predlog od, crtu ne treba pisati već ispisati i predlog do; na primer: Prvi svetski rat je trajao od 1914. do 1918. godine.

- između naziva gradova i drugih mesta da bi se označio pravac kretanja, na primer: Put Beograd – Niš ima veliki privredni značaj.

– između dva ili više imena kojima se označavaju tako tesno vezani pojmovi da oni čine jedan pojam.: Utakmica “Crvena Zvezda” – “Partizan” je uvek najznačajnija utakmica koja se igra.

e) Crtica se kao pravopisni znak piše:

– između delova polusloženica: radio-aparat, auto-mehaničar, foto-aparat, aero-miting;

– pri rastavljanju reči na slogove na kraju retka;

– u složenim ili izvedenim rečima u kojima se prvi deo piše brojem a drugi deo slovima: 150-godišnjica, 40-tih godina prošloga veka, 15-godišnjak;

– između skraćenica i nastavka za oblik, na primer: Prema Tanjug-ovoj vesti, do rata među sukobljenim stranama neće doći. Kulturna saradnja sa UNICEF-om je dobra.

f) Zagrada kao pravopisni znak:

– služi da označi oba oblika reči o kojima se govori, npr.:

- stavlja se iza rednog broja ili slova kojima se označava novi odeljak:

Predlog s(a) uz instrumental sredstva se ne upotrebljava.

1), 2), 3) itd. – a), b), v) itd.

g) Apostrof se stavlja umesto izostavljenog slova: Je l’ to tačno?
Aldina Drexell
Aldina Drexell

Posts : 11
Join date : 2011-01-30
Age : 29
Location : U njegovim snovima ! :)

https://www.facebook.com/profile.php?id=1783787703#!/Respect.Drex

Back to top Go down

Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum